10.04.2017. u 06:53 sati


Svjetska banka: Crnogorski rast se zasniva na neodrživom modelu

Svjetska banka: Crnogorski rast se zasniva na neodrživom modelu Crnogorska ekonomija bi, prema projekcijama Svjetske banke (SB), prosječno na godišnjem nivou trebalo da jača 2,8 odsto do 2019. godine, iako se rast trenutno zasniva na neodrživom modelu koji se oslanja na investicije s javnim finansiranjem i potrošnju.

 Iz SB su kazali da se, iako pozitivan, srednjoročni izgled Crne Gore suočava sa značajnim rizicima.

„Očekuje se ponovno povećanje spoljne neravnoteže, što će dalje povećati osjetljivost na spoljne šokove. Štaviše, kada se uspori podsticanje rasta javnim investicijama, usporiće se i sveukupni rast, dalje izlažući Crnu Goru postojećim rizicima", navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB koji je predstavljen ove sedmice.

U izvještaju za zapadni Balkan pod nazivom, Brži rast, više radnih mjesta, navodi se da će Crnoj Gori biti potrebne dodatne mjere za smanjenje potrošnje i povećanje prihoda, iako nedavni program konsolidacije predstavlja pomak u dobrom pravcu.

„Veliki fiskalni deficit i rastući javni dug ukazuju da put javnih finansija nije održiv", dodaje se u izvještaju.

Smanjenje deficita, kako smatraju u SB, neće biti lako, ali je od najveće hitnosti s obzirom na potrebu za izgradnjom povjerenja tržišta i omogućavanjem uspješnog prenošenja postojećih obaveza, imajući u vidu kreditni rejting B%2B s negativnim izgledom.

„Za ostvarivanje napretka od ključnog je značaja ubrzanje strukturalnih reformi da bi se javne finansije učinile održivim, a Crna Gora konkurentnom", smatraju u SB.

U izvještaju se dodaje da su fiskalni deficit i potrebe za finansiranjem u srednjoročnom periodu veliki.

„Za ovu godinu je predviđen deficit od 6,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), uprkos već usvojenim mjerama konsolidacije koje iznose 3,2 odsto BDP-a", kazali su iz SB.

Kako se navodi u izvještaju, iako će nedavno povećanje socijalnih davanja vjerovatno pomoći kratkoročnom smanjenju siromaštva, ono povećava i ekonomske osjetljivosti, time što su ljudi koji napuštaju tržište rada osjetljiviji na promjene politike socijalnih davanja.

„Uz predviđen rast inflacije, s obzirom na veću domaću potražnju i prenošenje efekta međunarodnih cijena, neto realno raspoloživ prihod će se vjerovatno smanjiti", poručili su iz SB.

Stabilizacija duga Crne Gore će, kako su ocijenili, predstavljati izazov, ali će to biti od ključnog značaja za obnavljanje povjerenja investitora i omogućavanje uspješnog pokrivanja obaveza države.

Izvještaj SB, osim Crne Gore, obuhvata i Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo, Makedoniju i Srbiju. Ta regija bi, prema procjenama SB, ove godine trebalo da ojača 3,2 odsto, dok će Crna Gora rasti po stopi od 3,3 odsto.

U SB procjenjuju da se realni BDP Crne Gore u prošloj godini smanjio na 2,1 odsto, s 3,4 odsto u 2015, s obzirom na to da rast prihoda od turizma nije mogao kompenzovati nagli pad u preradi i rudarstvu, jer se industrije aluminijuma i boksta „i dalje muče".

„Investicije su i dalje imale snažnu ulogu, posebno u energetskom sektoru, bez obzira na kašnjenje s dobijanjem građevinskih dozvola za autoput Bar-Boljare", zaključuje se u izvještaju.

 

Izvor: SEEbiz